Najveći promotori ovog izričaja u Hrvatskoj zasigurno su dalmatinske klape. Njima možemo zahvaliti na sve većoj popularnost tradicionalnih odijela, ili da upotrijebimo ustaljeniji naziv, nošnji. Entuzijasti će reći kako je pokrenuta lavina po ovom pitanju. Jer, sve više se podiže svijest o vrijednosti kulture za jedinstveni modni izričaj.

Kako etno može biti predočen u modni izričaj od 1999. godine prikazuje i Etno vikend u Vinkovcima, pod organizacijskom palicom Kulturnog centra ”Gatalinka”. Ovaj događaj samo je jedan u nizu brojnih hrvatskih etno manifestacija koji veličaju tradiciju i spajaju je sa svakodnevnim životom. Svake godine tako se predstave brojni mladi dizajneri koji inspiraciju za svoj rad pronalaze upravo u folkloru. Bilo da je riječ o etno frizurama ili odjevnim kreacijama, izložene revije šarolike su i zanimljvije.

Ono što nam možda nije bilo toliko poznato je i činjenica da brojni svjetski umjetnici i dizajneri svoju inspiraciju pronalaze upravo u elementima hrvatske tradicije. Inspiraciju za svoj rad je tako pronašao i pobjednik ovogodišnjeg etno eventa, održanog u svibnju u Vinkovcima; Zoran Aragović, čije kreacije asociraju na narodnu nošnju Suska i Bizovca, za koje ističe da su jedne od najživopisnijih, a ujedno njemu i koloristički najzanimljivije. Na čelu je vlastitog branda BiteMyStyle, koji i ne percepira etno modni izričaj, ali ga u svakom slučaju podržava i sudjeluje na etno manifestacijama.

S početkom jesenje hladnoće i zalaskom ljeta, poznati su nam trendovi za jesen i zimu u kojima prevladava čipka, koju najveća modna imena poput Prade uvrštavaju u svoje kolekcije. Zvuči poznato? Upravo je čipka tradicionalan element hrvatskih nošnji, koja može biti pretočena u bezbroj kombinacija modnih kreacija, za koje je potrebna samo mašta.

Ako baš i ne raspolažemo saznanjima potrebnim za uklapanje elemenata tradicije u modni izričaj, inspiraciju nije teško pronaći. U Zagrebu, između svih pomodnih moderniziranih butika, nalazi se i etno oaza, butik ”Mara” u kojem svi štovatelji hrvatske kulturne baštine mogu pronaći unikatnu odjeću i modni detalj dizajnerice Vesne Milković.

Etno modni dodaci također se mogu uklopiti u svaki odjevni stil, a i idealan su suvenir brojnim turistima. Primjerice, zašto ne ukomponirati prsluk ukrašen zlatovezom, ili pak košulju ili torbicu opšivenu šarenim vezovima s drugim stilom odijevanja. Zašto ne dodati jedinstveni pečat vlastitom odjevnom stilu?
A ono što se pak najbolje uklapa u moderne trendove odijevanja je nezaobilazna glagoljica, koja je ujedno i omiljeni motiv hrvatske etno dizajnerice Vesne Milković. Na njenim kreacijama tako se mogu pronaći ispisani stihovi Šenoe, Šimića i Ujevića-sve na glagoljičkom pismu. U svom radu se koristi baštinom iz svih krajeva Hrvatske, tako da svojom odjećom daje veliki doprinos hrvatskom folkloru.
Jedinstvena izrada tradicionalnih vezova i motive bogate tradicije izvrsna je podloga za razvijanje jedinstvenog etno stila. Potencijal prepoznaje sve više mladih dizajnera koji upravo u ovom izričaju pronalaze inspiraciju potrebnu za rad.

Isto tako, inspiraciju možemo pronaći svi mi u kreiranju vlastitog modnog izričaja. Dovoljno je biti bar malo upućen u folklor da bi mogli iskoristiti neke njegove elemente. Spomenute manifestacije redovito se održavaju, pa ako ste se dvoumili oko posjećivanja neke od njih, možda je sada pravo vrijeme da to napokon i učinite. Zašto se zadovoljiti standardom kada možemo otvoriti stare škrinje i iskoračiti u šarenilo etno elemenata, u potrazi za vlastitom modnom bojom?

Izvor: http://www.travelmap.com.hr/

Glagoljička slova i napisi ne nalaze se u posljednje vrijeme samo na dizajniranim znakovima hrvatskih institucija, nego i na odjevnim i drugim predmetima za svakodnevicu, primjerice na bocama vina od Istre do Hercegovine. Ovih je dana Matea grupa, malo udruženje trgovačkih poduzeća prehrambenim proizvodima i robom široke potrošnje, svoj naziv na reklamnom letku tiskala glagoljicom kako bi dala do znanja da je riječ o lancu domaćih dućana. No, pitanje je hoće li kupci zbog letka na glagoljici kupovati u dućanima Matea grupe. Ipak, to je znak da glagoljica, nakon dugo vremena, nije samo kulturni simbol našeg identiteta nego, eto, i simbol “otpora” u srazu sa stranim trgovačkim lancima.

Osim toga, mladi sve češće glagoljičkom tetovažom žele istaknuti pripadnost svojoj (sub)kulturi te nose odjeću s glagoljičkim napisima i znakovima. O privlačnosti, mističnosti i ljepoti glagoljice, koja se sve češće pojavljuje kao dizajnerski predložak i ukrasni detalj, razgovarali smo sa stručnjacima, sveučilišnim profesorima dizajna, jezikoslovcima i dizajnerima.

Glagoljica je, primjerice, Vesni Milković, uz tradicijsku odjeću koja pripada etno baštini, poslužila u dizajnerske i dekorativne svrhe tako što na odjeći strojno ispisuje stihove, nazive i poruke na glagoljici.  U njen Etno butik Mara ne navraćaju samo Hrvati koji znaju o glagoljici, nego su napisi na tajnovitom hrvatskom pismu jednako zanimljivi i Talijanima, i Rusima, i Bugarima.

- Ljudi vole kupovati robu s glagoljičkim napisima i starohrvatskim motivima, glagoljica im je lijepa, neobična i egzotična. Čak i Talijani kupuju robu s glagoljičkim napisima, a Ruskinje i Bugarke vole, primjerice, starohrvatske motive u zlatovezu – kaže Vesna Milković.

Tako se na odjeći u njenom butiku mogu na glagoljici pročitati stihovi Antuna Branka Šimića (“Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda”), Tina Ujevića (“Ne boj se, nisi sam”), Augusta Šenoe (“Budi svoj”), Tedija Spalata  (“Lipote gladan, ljubavi žedan”), zatim stihovi iz hrvatske himne (“Da bi vazda sretna bila”), ali i naslovi popularnih pjesama (“Snaga ljubavi”), (“Hrabri ljudi”) itd.

Dekoracija tradicijske odjeće s glagoljičkim znakovima, pleterom ili drugim detaljima iz hrvatske etnografske baštine pokazala se za Vesnu Milković kao dobitna kombinacija.

Ivica Radoš, Jutarnji list, 27.11.2008.