Izazov za dizajnere i tattoo salone
// February 19th, 2010 // Iz medija
Nakon dugo vremena glagoljica nije samo kulturni simbol našeg identiteta, ona je i simbol ‘otpora’ u srazu sa stranim trgovačkim lancima, sve je češće motiv na odjeći domaćih dizajnera, a mladi sve češće posežu za glagoljačkim tetovažama
Glagoljička slova i napisi ne nalaze se u posljednje vrijeme samo na dizajniranim znakovima hrvatskih institucija, nego i na odjevnim i drugim predmetima za svakodnevicu, primjerice na bocama vina od Istre do Hercegovine. Ovih je dana Matea grupa, malo udruženje trgovačkih poduzeća prehrambenim proizvodima i robom široke potrošnje, svoj naziv na reklamnom letku tiskala glagoljicom kako bi dala do znanja da je riječ o lancu domaćih dućana. No, pitanje je hoće li kupci zbog letka na glagoljici kupovati u dućanima Matea grupe. Ipak, to je znak da glagoljica, nakon dugo vremena, nije samo kulturni simbol našeg identiteta nego, eto, i simbol “otpora” u srazu sa stranim trgovačkim lancima.
Osim toga, mladi sve češće glagoljičkom tetovažom žele istaknuti pripadnost svojoj (sub)kulturi te nose odjeću s glagoljičkim napisima i znakovima. O privlačnosti, mističnosti i ljepoti glagoljice, koja se sve češće pojavljuje kao dizajnerski predložak i ukrasni detalj, razgovarali smo sa stručnjacima, sveučilišnim profesorima dizajna, jezikoslovcima i dizajnerima.
Glagoljica je, primjerice, Vesni Milković, uz tradicijsku odjeću koja pripada etno baštini, poslužila u dizajnerske i dekorativne svrhe tako što na odjeći strojno ispisuje stihove, nazive i poruke na glagoljici. U njen Etno butik Mara ne navraćaju samo Hrvati koji znaju o glagoljici, nego su napisi na tajnovitom hrvatskom pismu jednako zanimljivi i Talijanima, i Rusima, i Bugarima.
- Ljudi vole kupovati robu s glagoljičkim napisima i starohrvatskim motivima, glagoljica im je lijepa, neobična i egzotična. Čak i Talijani kupuju robu s glagoljičkim napisima, a Ruskinje i Bugarke vole, primjerice, starohrvatske motive u zlatovezu – kaže Vesna Milković.
Tako se na odjeći u njenom butiku mogu na glagoljici pročitati stihovi Antuna Branka Šimića (“Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda”), Tina Ujevića (“Ne boj se, nisi sam”), Augusta Šenoe (“Budi svoj”), Tedija Spalata (“Lipote gladan, ljubavi žedan”), zatim stihovi iz hrvatske himne (“Da bi vazda sretna bila”), ali i naslovi popularnih pjesama (“Snaga ljubavi”), (“Hrabri ljudi”) itd.
Dekoracija tradicijske odjeće s glagoljičkim znakovima, pleterom ili drugim detaljima iz hrvatske etnografske baštine pokazala se za Vesnu Milković kao dobitna kombinacija.
Ivica Radoš, Jutarnji list, 27.11.2008.
