Etno butik Mara

U potrazi za vlastitim modnim izričajem – etno moda

// February 19th, 2010 // No Comments » // Iz medija

Znamo da je hrvatska kulturna baština bogata raznim slikovitim nošnjama karakterističnim za svaki kraj. Tradicionalna nošnja dio je identiteta, te idealna inspiracija etno modnog izričaja, koji je popularan već nekoliko godina na svjetskoj modnoj sceni.
Etno modni izričaj naglašava karakter i odašilje poruku o jedinstvenosti i originalnosti. Odskače od standarda modne industrije, a uglavnom pronalazi pobornike među ljudima s izraženim stavom. Boje su raznolike i tople, materijali prirodni, a kvalitetom, vjerovali ili ne, baš i ne zaostaju za kreacijama nekih poznatih dizajnrea. Na svjetskoj etno modnoj sceni neupitno prednjače elementi i materijali indijske kulture, no zašto se ne bi koristili i elemente hrvatske tradicije? Znamo li uopće elemente nošnje krajeva iz kojih potječemo?

Najveći promotori ovog izričaja u Hrvatskoj zasigurno su dalmatinske klape. Njima možemo zahvaliti na sve većoj popularnost tradicionalnih odijela, ili da upotrijebimo ustaljeniji naziv, nošnji. Entuzijasti će reći kako je pokrenuta lavina po ovom pitanju. Jer, sve više se podiže svijest o vrijednosti kulture za jedinstveni modni izričaj.

Kako etno može biti predočen u modni izričaj od 1999. godine prikazuje i Etno vikend u Vinkovcima, pod organizacijskom palicom Kulturnog centra ”Gatalinka”. Ovaj događaj samo je jedan u nizu brojnih hrvatskih etno manifestacija koji veličaju tradiciju i spajaju je sa svakodnevnim životom. Svake godine tako se predstave brojni mladi dizajneri koji inspiraciju za svoj rad pronalaze upravo u folkloru. Bilo da je riječ o etno frizurama ili odjevnim kreacijama, izložene revije šarolike su i zanimljvije.

Ono što nam možda nije bilo toliko poznato je i činjenica da brojni svjetski umjetnici i dizajneri svoju inspiraciju pronalaze upravo u elementima hrvatske tradicije. Inspiraciju za svoj rad je tako pronašao i pobjednik ovogodišnjeg etno eventa, održanog u svibnju u Vinkovcima; Zoran Aragović, čije kreacije asociraju na narodnu nošnju Suska i Bizovca, za koje ističe da su jedne od najživopisnijih, a ujedno njemu i koloristički najzanimljivije. Na čelu je vlastitog branda BiteMyStyle, koji i ne percepira etno modni izričaj, ali ga u svakom slučaju podržava i sudjeluje na etno manifestacijama.

S početkom jesenje hladnoće i zalaskom ljeta, poznati su nam trendovi za jesen i zimu u kojima prevladava čipka, koju najveća modna imena poput Prade uvrštavaju u svoje kolekcije. Zvuči poznato? Upravo je čipka tradicionalan element hrvatskih nošnji, koja može biti pretočena u bezbroj kombinacija modnih kreacija, za koje je potrebna samo mašta.

Ako baš i ne raspolažemo saznanjima potrebnim za uklapanje elemenata tradicije u modni izričaj, inspiraciju nije teško pronaći. U Zagrebu, između svih pomodnih moderniziranih butika, nalazi se i etno oaza, butik ”Mara” u kojem svi štovatelji hrvatske kulturne baštine mogu pronaći unikatnu odjeću i modni detalj dizajnerice Vesne Milković.

Etno modni dodaci također se mogu uklopiti u svaki odjevni stil, a i idealan su suvenir brojnim turistima. Primjerice, zašto ne ukomponirati prsluk ukrašen zlatovezom, ili pak košulju ili torbicu opšivenu šarenim vezovima s drugim stilom odijevanja. Zašto ne dodati jedinstveni pečat vlastitom odjevnom stilu?
A ono što se pak najbolje uklapa u moderne trendove odijevanja je nezaobilazna glagoljica, koja je ujedno i omiljeni motiv hrvatske etno dizajnerice Vesne Milković. Na njenim kreacijama tako se mogu pronaći ispisani stihovi Šenoe, Šimića i Ujevića-sve na glagoljičkom pismu. U svom radu se koristi baštinom iz svih krajeva Hrvatske, tako da svojom odjećom daje veliki doprinos hrvatskom folkloru.
Jedinstvena izrada tradicionalnih vezova i motive bogate tradicije izvrsna je podloga za razvijanje jedinstvenog etno stila. Potencijal prepoznaje sve više mladih dizajnera koji upravo u ovom izričaju pronalaze inspiraciju potrebnu za rad.

Isto tako, inspiraciju možemo pronaći svi mi u kreiranju vlastitog modnog izričaja. Dovoljno je biti bar malo upućen u folklor da bi mogli iskoristiti neke njegove elemente. Spomenute manifestacije redovito se održavaju, pa ako ste se dvoumili oko posjećivanja neke od njih, možda je sada pravo vrijeme da to napokon i učinite. Zašto se zadovoljiti standardom kada možemo otvoriti stare škrinje i iskoračiti u šarenilo etno elemenata, u potrazi za vlastitom modnom bojom?

Izvor: http://www.travelmap.com.hr/

Izazov za dizajnere i tattoo salone

// February 19th, 2010 // No Comments » // Iz medija

Nakon dugo vremena glagoljica nije samo kulturni simbol našeg identiteta, ona je i simbol ‘otpora’ u srazu sa stranim trgovačkim lancima, sve je češće motiv na odjeći domaćih dizajnera, a mladi sve češće posežu za glagoljačkim tetovažama

Glagoljička slova i napisi ne nalaze se u posljednje vrijeme samo na dizajniranim znakovima hrvatskih institucija, nego i na odjevnim i drugim predmetima za svakodnevicu, primjerice na bocama vina od Istre do Hercegovine. Ovih je dana Matea grupa, malo udruženje trgovačkih poduzeća prehrambenim proizvodima i robom široke potrošnje, svoj naziv na reklamnom letku tiskala glagoljicom kako bi dala do znanja da je riječ o lancu domaćih dućana. No, pitanje je hoće li kupci zbog letka na glagoljici kupovati u dućanima Matea grupe. Ipak, to je znak da glagoljica, nakon dugo vremena, nije samo kulturni simbol našeg identiteta nego, eto, i simbol “otpora” u srazu sa stranim trgovačkim lancima.

Osim toga, mladi sve češće glagoljičkom tetovažom žele istaknuti pripadnost svojoj (sub)kulturi te nose odjeću s glagoljičkim napisima i znakovima. O privlačnosti, mističnosti i ljepoti glagoljice, koja se sve češće pojavljuje kao dizajnerski predložak i ukrasni detalj, razgovarali smo sa stručnjacima, sveučilišnim profesorima dizajna, jezikoslovcima i dizajnerima.

Glagoljica je, primjerice, Vesni Milković, uz tradicijsku odjeću koja pripada etno baštini, poslužila u dizajnerske i dekorativne svrhe tako što na odjeći strojno ispisuje stihove, nazive i poruke na glagoljici.  U njen Etno butik Mara ne navraćaju samo Hrvati koji znaju o glagoljici, nego su napisi na tajnovitom hrvatskom pismu jednako zanimljivi i Talijanima, i Rusima, i Bugarima.

- Ljudi vole kupovati robu s glagoljičkim napisima i starohrvatskim motivima, glagoljica im je lijepa, neobična i egzotična. Čak i Talijani kupuju robu s glagoljičkim napisima, a Ruskinje i Bugarke vole, primjerice, starohrvatske motive u zlatovezu – kaže Vesna Milković.

Tako se na odjeći u njenom butiku mogu na glagoljici pročitati stihovi Antuna Branka Šimića (“Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda”), Tina Ujevića (“Ne boj se, nisi sam”), Augusta Šenoe (“Budi svoj”), Tedija Spalata  (“Lipote gladan, ljubavi žedan”), zatim stihovi iz hrvatske himne (“Da bi vazda sretna bila”), ali i naslovi popularnih pjesama (“Snaga ljubavi”), (“Hrabri ljudi”) itd.

Dekoracija tradicijske odjeće s glagoljičkim znakovima, pleterom ili drugim detaljima iz hrvatske etnografske baštine pokazala se za Vesnu Milković kao dobitna kombinacija.

Ivica Radoš, Jutarnji list, 27.11.2008.

Etno butik Mara: Šenoa, Šimić i Ujević mogu se i nositi

// February 19th, 2010 // No Comments » // Iz medija

Vesna Milković, vlasnica etno butika  Mara, još je prije desetak godina imala  razrađen koncept kako da detalje na rodnih nošnji promovira na urbanoj odjeći. Ideju  je uspjela realizirati tek prije pet godina, kada je  napustila stalni posao upravnog pravnika.
“Malo ljudi zna da svjetski kreatori traže inspiraciju upravo u našoj baštini. Dodatni mi je  motiv bio i kad sam vidjela Austrijanke i Njemice  da vrlo ponosno svoju kulturno-povijesnu baštinu  ‘ugrađuju’ u modernu odjeću te da se takva odjeća  uistinu cijeni”, objasnila je Vesna Milković,  rođena u Slavoniji, gdje je i naučila osnovne  tehnike bijelog veza (šlinga), zlatoveza, ku kičanja…
Dodaje kako se u našoj zemlji, osim u etnografskim proučavanjima, nitko sustavno ne  bavi narodnim vezom kao modnim ukrasom ili  dodatkom. Koliko je on zanemaren, govori i  podatak da se u Hrvatskoj ne može registrirati obrt  za izradu vezenih predmeta. Ona je to odlučila  promijeniti i danas se njezina odjeća te drugi  modni dodaci (ženske torbice), kao i stolnjaci,  nadstolnjaci, vrećice za butelje vina – mogu kupiti  u glavnoj zagrebačkoj ulici te vidjeti na različitim  modnim revijama i u različitim prigodama. Tako  je udruga Hrvatska poslovna tajnica za nedavni  izbor pet najboljih hrvatskih tajnica izabrala da  tajnice nose modele upravo tog butika.
“Projekt  razvijam u dva smjera”, objasnila je Vesna Milković. Prvi je da u suradnji s Etnografskim muzejom i Institutom za folkloristiku, na ručno  tkanim tkaninama, uglavnom od lana i pamuka,  veze motive s narodnih nošnji. Pritom koristi  tehnike pečkog veza, neca, toleda, zlatnoveza, šlinge, kukičanja… Za slavonsku šlingu priprema  dokumentaciju za dobivanje certifikata Izvorno  hrvatsko.
Drugi dio projekta odnosi se na strojni vez motiva kulturno-povijesnih spomenika, ple tera, Vučedolske golubice i drugo. Glagoljicom  ispisuje stihove Augusta Šenoe (Budi svoj), Antuna Branka Šimića (Čovječe, pazi da ne ideš  malen ispod zvijezda) te Tina Ujevića (Ne boj se,  nisi sam). Povremeno koristi i natpise koji su se u  starim vremenima mogli pročitati u slavonskim  domaćinstvima, na pregačama, kuhinjskim i zidnim krpama. Pregače s natpisima, stolnjaci,  nadstoljnaci i vrećice za butelje vina, kaže Vesna Milković, mogu poslužiti kao zgodan poslovni dar,  što su mnogi već i prepoznali.
Najviše je raduje, dodaje naša sugovornica, kada  mlada djevojka ili mladić požele odjeću s etno detaljima. Kaže da su mnogi u početku mislili da se  u njenoj trgovini prodaje indijska ili kineska etno  garderoba. To ju je isprva ljutilo, ali je tijekom vremena brojne kupce uspjela zainteresirati za  domaće etno detalje i krojeve koje dizajnira sama,  dok joj u izradi pomaže više suradnica. Između ostalih i kći koja je nakon srednje škole primijenjene umjetnosti upisala studij za tekstilni i  modni dizajn na Tekstilno-tehnološkom fakul tetu. Uz to, osposobljena je i za tkanje na  tkalačkom stanu. Njihovu odjeću sada jednako  traže i mlađe i starije generacije obaju spolova.
Premda je rad naporan, a zarada nevelika, Vesna  Milković se nada da će daljnjim razvojem posla  stvoriti vrlo prepoznatljiv brend izvornog hr vatskog dizajna odjeće. Smatra da bi Grad Zagreb  trebao pomagati takve projekte, barem kroz  povoljnije iznajmljivanje poslovnih prostora u  samom centru grada, gdje bi onda takvi proizvodi  mogli postati i dio ponude izvornog hrvatskog  suvenira.
Jasminka Filipas, Privredni vjesnik, 10.11.2008.

Etno je in

// February 19th, 2010 // No Comments » // Iz medija

U Zagrebu je nedavno otvoren prvi i za sada jedini u Hrvatskoj etno-butik “Mara” koji je na osebujan način zacijelo unikatno obilježio najdužu gradsku ulicu – Ilicu. Modna izajnerica i krojačica Vesna Milković čvrsto je odlučila odjevne detalje iz bogate hrvatske baštine utkati u visoku modu, te hrvatski etno ponuditi svijetu.
Iako strogo trendovska određenja ljudi koji slijepo prate modu ne upućuju baš na nošenje etna, svakodnevni osvrt na prolaznike na gradskim ulicama, govori drugo. Naime, išljenja tipa “etno nije in”, a to se odnosi i na košulje s kineskim okovratnikom i uzorcima kao i na tzv. ciganske suknje, reklo bi se nisu realni. Ipak se može zamijetiti kako mlade Zagrepčanke u svojim nosivim odjevnim kombinacijama običavaju uske majice kombinirati, primjerice, s hlačama širokog, nabranog materijala s egzotičnim šarama. Slično se primjenjuje i za suknje i to ne samo u maksi varijantama, već i u popularnim minicama. U tom se u specifičnom pogledu samo mogu naći ne lana koji kombiniram sa šarenim vezom, zlatovezom koji je i najteži za izvedbu, a u svemu nastojim spojiti arhaične i moderne komponente. Cijene artikala su primjerene ovdašnjim omjerima, ali one ovise i o složenosti veza prije svega”, objašnjava kreatorica koja je pokrenula i postupak za dobivanje certifikata “Izvorno hrvatsko”. Rečeni ivanićgradski lan sadi se i uzgaja na prirodni način te se izrađuju tkanine u Kloštar Ivaniću. Uz pomoć lady Jadranke Biesford-Pierce, ručnike od ove tkanine koristi cjelokupna britanska kraljevska
obitelj, doznali smo od Vesne Milković. Kao članica Udruge “Hrvatski suvenir”, ova ambiciozna zagrebačka etno-kreatorica surađuje s kustosicom Etnografskog muzeja Nerinom Ecckel, koja je uvelike poduprla Vesnin poticaj za produkciju hrvatske etno-mode. Njene kreacije su jako ugodni modeli čija nosivost nadoknađuje eventualnu “nemodernost”. Zgodno napomenuvši, Milković opisuje već nekoliko slučajeva kada su naši ljudi prije odlaska u posjetu svojoj obitelji u inozemstvo svratili do “Mare” po neku sitnicu za dar. Njeni etno-uratci mogu se također nabaviti u galerijama u Dubrovniku i Zadru. Na torbama praktičnog oblika, uglavnom u crnoj i prirodnoj boji lana, na glagolji-
ci su otisnuti stihovi Tina Ujevića, A.B. Šimića, A. Šenoe, Vesne Parun i stihovi iz Biblije. “Na haljini naše konzulice u Chicagu otisnuto je ´Čovječe pazi da ne ideš malen ispod zvijezda´”, naglašava Milkovićeva, čija kći Mara, po kojoj etnobutik nazvan, studira dizajn, pa se može pretpostaviti da će Mara jamčiti opstojnost majčine “Mare”, odnosno majčinog zanata. Vesnin je moto da sve bude prirodno i izvorno hrvatsko, nosivo i u skladu s vrhunskom modom. Tomu idu u prilog i sve češći nastupi etno-butika “Mara” na
modnim revijama diljem Hrvatske. Njezine su kreacije uvijek primijećene i dobro
prihvaćene. Tako su hrvatske televizijske voditeljice odjenule korzet sa šlinganim
uzorkom, dio slavonske narodne nošnje, šlinganu podsuknju i urbanu etno-svilenu suknju.
Vesnini modeli najčešće su dopunjeni vezenim detaljima: zlatovezom, motivima vučedolskih golubica, te natpisa ili pojedinih slova starog pisma glagoljice. Natpisi na glagoljici imaju svoje značenje, pa tako neke haljine, muške košulje i torbice nose poruku: “Budi svoj!” Vesna Milković bez dvojbe je sjajno pokazala kako valja iskoristiti autentične detalje iz hrvatske baštine da bi se stvorili urbani i vrlo atraktivni modeli odjeće.

Suveniri inspirirani baštinom

Poduzetnička inicijativa Vesne Milković nije samo hrvatska etno-moda prepoznatljiva u svijetu, već i izrada originalnog hrvatskog suvenira koji bi bio uporabni predmet. Vesnina je želja da njezini suveniri budu prepoznatljivi i posebni. “Nije dovoljno čuvati naše blago u etnografskim muzejima, već sve iz škrinja treba nositi i pokazati. To je moja misao
vodilja. Hrvatska je baština toliko bogata i raznolika da može biti nepresušni izvor
ideja za modele i suvenire. U vrijeme velike globalizacije prepoznala sam da će mali narodi težiti očuvanju svojeg nacionalnog identiteta”, drži Vesna Milković. Suveniri kao što su stolnjaci, vrećice za vino, mobiteli, rupci ukrašeni golubicom, glagoljicom ili pleterom, od prirodnih tkanina, već su našli put do hrvatskih veleposlanstava, konzulata i drugih institucija diljem svijeta koje predstavljaju Hrvatsku. A i hrvatski poslovni ljudi sve
više kao korporativne darove nose suvenire etno-butika Mara.

Ivana Rora, Eko revija (Eco review), 01.01.2007.

Tradicijski i moderno u etno butiku

// February 18th, 2010 // No Comments » // Iz medija

U Zagrebu je otvoren etno butik “Mara” u kojem možete kupiti modernu, elegantnu ili casual, odjeću ukrašenu na tradicionalan način. Prigodom otvorenja održana je modna revija, na kojoj su modele nosile osobe iz javnog života grada. Tako je Sanja Pilić pokazala slavonski zlatovez, a Iva Jerković tradicionalne motive iz Ludbrega. Lidija Bajuk nosila je bluzu s elementima posavske nošnje, dok su Ljiljana Vinković i Tihana Harapin-Zalepugin promovirale šlingu. Kako “Mara” nudi i mušku kolekciju, ovoga smo puta imali priliku vidjeti poznate muškarce u košuljama s različitim motivima. Ronald Braus nosio je košulju s pleterom, Hrvoje Serdar s motivom žita, Jura Gašparac s dubrovačkim vezom, a Saša Zalepugin s glagoljicom. Podršku butiku koji promovira hrvatske tradicijske elemente dali su i predsjednik Hrvatske obrtničke komore Stjepan Šafran, te pomoćnik ministra gospodarstva rada i poduzetništva Ivan Bračić. Nemate li ideju za originalan i poseban poklon, sigurni smo kako ćete u “Mara etno butiku” pronaći pravu inspiraciju.

Lucija Biondić, moda.hr, 21.12.2006.

Butik koji je unikatno obilježio najdužu zagrebačku ulicu

// February 18th, 2010 // No Comments » // Iz medija

Kada je u Zagrebu nedavno otvoren prvi i za sada jedini etno butik »Mara« u Hrvatskoj, na osebujan je način zacijelo unikatno obilježio najdužu gradsku ulicu – Ilicu. Modna dizajnerica i krojačica Vesna Milković je ravnopravno dijeleći izlog kao i cijeli dućan s obrtom za kovano željezo »Vrbanus«, vlasnika Željka Vrbanusa, njegovoj masivnoj željeznoj ogradi u izlogu, dodala slavonsku »šlingu« i torbe te koješta drugog od tkanine s utisnutom glagoljicom na sebi. 
Iako strogo trendovska određenja ljude koji slijepo prate modu ne upućuju baš na nošenje etna, svakodnevni osvrt na prolaznike na gradskim ulicama, govori drugo. Naime, tekstovi u dnevnim listovima tipa »etno nije in«, a to se odnosi i na košulje s kineskim okovratnikom i uzorcima kao i na tzv. ciganske suknje, reklo bi se »ne drže vodu«. Naime, povremeno je ipak zamjetno kako mlade Zagrepčanke u svojim nosivim odjevnim kombinacijama običavaju uske majice kombinirati, primjerice, s hlačama širokog, nabranog materijala s egzotičnim šarama. Slično se primjenjuje i za suknje i to ne samo u maksi varijantama, već i u popularnim minicama. U tom se u specifičnom pogledu samo mogu naći neke odrednice sociološkog kova o sveopćoj besparici, ali i želji da se, uključivši način života, ne povodi baš za svime što nam stiže sa Zapada. Ovakva razmišljanja predstavljaju pogodno tlo na kojem mogu cvasti i razvijati se poduzetničke inicijative kakva je ova Vesne Milković. 
»Svoje uratke od prirodnih tkanina; znači haljine, odijela i slično, izrađujem od ivanićgradskog lana koji kombiniram sa šarenim vezom, zlatovezom koji je i najteži za izvedbu, a u svemu nastojim spojiti arhaične i moderne komponente. Cijene artikala su mislim primjerene ovdašnjim omjerima, ali one ovise i o zahtjevnosti veza prije svega«, objašnjava kreatorica koja je upravo pokrenula postupak za dobivanje certifikata – »Izvorno hrvatsko«. Tek kao usputnu primjedbu, Milković napominje da se već spomenut ivanićgradski lan sadi i uzgaja na prirodni način te se izrađuju tkanine u Kloštar Ivaniću. 
Preko lady Jadranke Biesford-Pierce, ručnike od ove tkanine koristi cjelokupna britanska kraljevska obitelj, saznali smo. 
Kao članica Udruge »Hrvatski suvenir«, naša sugovornica surađuje s kustosicom Etnografskog muzeja Nerinom Ecckel, koja se u nekoliko navrata pohvalno izrazila o njenom radu, kao i inicijativi. Njena suradnica, članica UMAH-a, manekenka Lina Jurašić (19) koja je sada, ali i već ranije nosila etno modele »Mara« na reviji »Montura« u Splitu, kazala nam je da su to jako ugodni modeli čija nosivost nadoknađuje njihovu eventualnu »nemodernost». Zgodno napomenuvši, Milković opisuje već nekoliko slučajeva kada su naši ljudi prije odlaska u posjetu svojoj obitelji u inozemstvo svratili do »Mare« po neku sitnicu za dar. Njeni etno uratci se također mogu nabaviti u galerijama u Dubrovniku i Zadru, ali procvatu djelatnosti, ona se nada, pripomoći će već najavljeno i skorašnje uvrštavanje »Mare« na letke info pulta TZ Zagreba. Na njenim torbama praktičnog oblika, uglavnom u crnoj i prirodnoj boji lana, na glagoljici su otisnuti stihovi Tina Ujevića, A. B. Šimića, A. Šenoe, Vesne Parun i stihovi iz Biblije. »Na haljini naše konzulice u Chicagu otisnuto je ‘Čovječe pazi da ne ideš malen ispod zvijezda’«, naglašava Milković, čija je kćer Mara, po kojoj etno butik i nosi ime, ove godine upravo maturirala pri Centru za primijenjenu umjetnost pa je za pretpostaviti da će Mara garantirati opstojnost majčine »Mare«, odnosno majčinog zanata.
Tanja Gajić, Vjesnik, 11.07.2004.

Otvoren prvi etnobutik

// February 18th, 2010 // No Comments » // Iz medija

Zanimljivo i prpošno bilo je na otvorenju prvog zagrebačkog specijaliziranog etno butika Mara, na kojem su manekeni predstavili maštovitu odjeću i modne detalje uz nastup uživo i bez razglasa perjanice hrvatske etno glazbe, Dunje Knebl. Sve se tako idealno uklopilo u ideju organizatora happeninga: neka bude prirodno i izvorno hrvatsko.

U zagrebačkom etno butiku predstavljene su kreacije Vesne Milković, isključivo ručno izrađene torbice, pojasi, ženska i muška odjeća s detaljima iz bogate i nedovoljno istražene hrvatske baštine.
”Sve odjevne predmete izrađujem od prirodnih materijala, lana, svile, kože. Lan nabavljam od ivanićgradskih tkalja, a moji ručno tkani ručnici već se izvoze u Englesku”, kazuje nam nadarena dizajnerica, koja je na otvorenju odjenula vlastitu kreaciju načinjenu od lanenog ručnika.
Vesnini modeli najčešće su dopunjeni vezenim detaljima: zlatovezom, motivima vučedolskih golubica, te natpisa ili pojedinih slova starog pisma glagoljice. Natpisi na glagoljici imaju svoje značenje, pa tako neke haljine, muške košulje i torbice nose poruku: Budi svoj! 
Predstavljena kolekcija bez dvojbe je sjajno pokazala kako valja iskoristiti autentične detalje iz hrvatske baštine da bi se stvorili urbani i vrlo atraktivni modeli odjeće.

A. Vranjković, Slobodna Dalmacija, 18.06.2004.